(pod 8. ZAKONODAVNI TEKSTOVI REDA BRAĆE I SESTARA OD POKORE)
Dana 22. veljače 1288., poslije više od deset mjeseci sedisvakancije, izabran je za prvosvećenika Girolamo d’Ascoli, prvi papa franjevac. Uzeo je ime Nikola IV.
Franjevački pokornici (ili trećoredci) nadaju se dobiti izričito i jasno odobrenje koje će prekinuti svaku diskusiju i podržati vitalnost karitativnoga djelovanja u punoj autonomiji. Trenutak se čini povoljnim i zbog toga što je prvi papin suradnik jedan »brat od pokore«, Giovanni Macario, milostinjar i vojskovođa te stoga vrlo utjecajan.
Nikola IV. preuređuje tekst »Spomenice o načinu života« (»Memoriale propositi«) iz 1221. i potvrđuje ga kao službeno pravilo franjevačkih pokornika (bula Supra montem od 18. kolovoza 1289., objavljena iz Rietia). Tako revidirani tekst bit će temeljni zakonodavni tekst za Treći svjetovni red (TOS) sve do 1883. (Leon XIII.), a za zajednice Trećega samostanskog reda (TOR) sve do 1927. (Pio XI.).
Nema nikakva temelja Meerssemanovo mišljenje, koje su mnogi površno prihvatili, prema kojemu bi fra Caro iz Arezza bio autor pravila koje je kasnije odobrio Nikola IV. (usp. Mariano d’Alatri, Aetas poenitentialis. L’antico Ordine francescano della penitenza [Bibliotheca seraphico-capuccina, 42], Rim 1993, str. 47–61, posebno str. 47–51). Usporedba tekstova Spomenice iz 1221. i Pravila Nikole IV. iz 1289. pokazuje naime kontinuitet i istovjetnost u bitnim sadržajima između PrRp i SpomNž (vidi usporedbu dvaju tekstova u L. Temperini, Testi e documenti…, str. 283–311). U svom bitnom sadržaju dakle »Pravilo Nikole IV.« iz 1289. odgovara samom tekstu »Spomenice o načinu života« (»Memoriale propositi«) iz 1221. To tvrdi i sam Nikola IV. (vidi opći uvod u ove zakonodavne tekstove, podnaslov »Narativni izvori/Diplomatički izvori«, br. 2).
U bilješkama uz tekst ističemo neke značajnije razlike koje se nalaze u Pravilu Nikole IV. u usporedbi sa »Spomenicom o načinu života« iz 1221. Donosimo nekoliko primjera i ovdje. Dok SpomNž (br. 16) bezuvjetno zabranjuje oružje, PrRp (6,4) dopušta ga radi obrane Katoličke crkve i vjere; PrRp (16) preporučuje da pohoditelji i učitelji pojedinih bratstava Trećega franjevačkoga reda budu manja braća »budući da je ovaj način života ustanovio spomenuti blaženi Franjo…«. Ova odredba, koje nema u SpomNž, proizlazi iz tvrdnje da je »slavni priznavalac Kristov, sveti Franjo bio utemeljitelj ovoga reda…«, kao što se čita u uvodu bule.
Bula Supra montem Nikole IV. došla je do nas u brojnim rukopisima na latinskome i pučkome jeziku, koji se nalaze u raznim dijelovima Europe (usp. L. Temperini, Carisma e legislazione…, str. 115–116).
Ovdje se, u hrvatskom izdanju Franjevačkih izvora, objavljuje tekst iz kodeksa 652 koji se nalazi u gradskoj knjižnici u Asizu.[24]
