e-FI

Fontes Franciscani

Treće poglavlje

kolovoz 25th, 2013

Život u bratstvu

 

20. Franjevački svjetovni red dijeli se u bratstva različitih razina: mjesna, područna, nacionalna i međunarodno, koja pojedinačno u Crkvi imaju vlastitu moralnu osobnost. A ova bratstva različitih razina međusobno se usklađuju i povezuju po propisima ovog Pravila i Konstitucija.

21. Na različitim razinama svako bratstvo animiraju i vode vijeće i ministar (predsjednik), koje izabiru zavjetovani članovi po Konstitucijama.
Njihovo služenje, koje je privremeno, služba je spremnog i pripravnog duha i odgovornosti u odnosu na pojedince i skupine.
Bratstva se iznutra različito uređuju, po propisima Konstitucija, prema različitim potrebama svojih članova i područja, pod vodstvom vlastitoga vijeća.

22. Mjesno bratstvo mora biti kanonski osnovano, i tako postaje osnovnom stanicom cijeloga Reda i vidljivim znakom Crkve koja je zajednica ljubavi. Ono pak mora biti povlašteno mjesto za razvijanje osjećaja crkvenosti i franjevačkog zvanja, kao i za poticanje apostolskog života njegovih članova.

23. Molbe za pripuštanje u Franjevački svjetovni red podnose se mjesnom bratstvu, čije vijeće odlučuje o primanju nove braće.
Uključivanje se ostvaruje kroz vrijeme uvođenja, kroz vrijeme početne formacije od barem godinu dana i zavjetovanjem Pravila. Na ovaj postupni put obvezano je također cijelo bratstvo i u svom načinu života. Što se tiče životne dobi za polaganje zavjeta i razlikovnog franjevačkog znaka (1Čel 22), neka se svatko ravna po Statutima.
Zavjetovanje je po svojoj naravi trajna obveza.
Članovi koji se nalaze u osobitim teškoćama mogu o svojim problemima s vijećem raspravljati u bratskom dijalogu. Povlačenje ili konačni otpust iz Reda, ako je baš nužan, u djelokrugu je vijeća bratstva po propisima Konstitucija.
24. Da bi se jačalo zajedništvo među članovima, neka vijeće ustanovi redovita okupljanja i česte susrete, također i s drugim franjevačkim skupinama, osobito s mladima, birajući što prikladnija sredstva za rast u franjevačkom i crkvenom životu, potičući svakoga na život bratstva. To zajedništvo neka se nastavi s pokojnom braćom prikazivanjem molitava za njihove duše.
25. Što se tiče troškova potrebnih bilo za život bratstva bilo za bogoštovna djela, djela apostolata i karitativna djela, sva braća i sestre neka daju doprinos primjeren svojim mogućnostima. A mjesna bratstva neka se pobrinu za sudjelovanje u troškovima vijeća bratstava više razine.
26. Kao konkretni znak zajedništva i suodgovornosti vijeća različitih razina zatražit će, po Konstitucijama, od viših poglavara četiriju franjevačkih redovničkih obitelji, s kojima je svjetovno bratstvo stoljećima bilo povezano, sposobne i spremne redovnike za duhovnu asistenciju.
Da bi se jačali vjernost karizmi i opsluživanje Pravila i da bi se zadobila što veća pomoć u životu bratstva, neka se ministar ili predsjednik, u dogovoru sa svojim vijećem, brine da se u određenim vremenskim razmacima zatraži pastoralni pohod od viših redovničkih poglavara kao i bratski pohod od onih koji su na višoj razini za to nadležni, po propisima Konstitucija.

»I tko god bude ovo opsluživao, neka na nebu bude napunjen blagoslovom svevišnjeg Oca, a na zemlji neka bude napunjen blagoslovom njegovog ljubljenog Sina s presvetim Duhom Tješiteljem…« (Blagoslov sv. Franje iz Oporuke).

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*